Đavolja Varoš

 

U podnožju planine Radan, na samo 30 kilometara jugoistočno od mesta Kuršumlija, nalazi se svima poznata Đavolja Varoš.
 
Crvena, izuzetno kisela voda koja lagano teče niz ogoljene šumske komplekse i oskudan, delimično kamenit reljef kreirali su ovom prostoru Đavolji epitet.Čudne, akustične pojave i vetar koji šumi kroz nepristupačne predele nosići sa sobom skripu i vrisku doprineo je da se u narodu ovog područja utkaju ruralne, pomalo monstruozne legende o sastajalištu zlih sila i posetama Đavola baš na ovom području. Mistična predanja i danas kruže naokolo, plašeći stanovništvo vekovima.
     Ovaj geomorfoliški fenomen je poznat pod nazivom "Andezitske kupe". Prvenstveno se javlja na području koje je sastavljeno od rastresitog materijala na kojem je u prošlosti bila izražena vulkanska aktivnost. Vulkanskom aktivnošću i erupcijama na ovom prostoru raspodredjen je materijal koji se naziva andezit tačnije bili su to andezitski blokovi, koji imaju čvršći sastav.
Sledeća aktivnost kojoj je tlo bilo izloženo je vodena erozija (tačnije kišnica) koja je spirala slojeve rastresitog materijala. Čvršći komadi stena (andezitski) svojim potiskom nad mekšim tlom imali su ulogu zaštite dubljeg, isto tako mekšeg tla, od erozivnih uticaja i spiranja nad pojedinim delovima. Takva selektivna erozija uzrok je formiranja kupa to jest piramida na ovom prostoru.
     Ovaj kompleks broji 202 piramide na južnoj padini Radan planine i to na visini od 700 do 720 metara nadmorske visine. Visina piramida je od 2 do 15 metara a najautentična karakteristika im je andezitski blok na vrhu koji izgleda kao kapa. Ove piramide su vrlo ranjive i ne opstaju ukoliko se andezitskii blok ili popularno zvano "kapa" odroni sa vrha piramide.
    Đavolja Varoš to jest piramide u njoj su i dalje izlozene različitim oblicima denudacije i erozije (temperatura, vetar) što ukazuje na to da će se visina ovih piramida kroz vreme i dalje povećavati jer će biti usko povezano za  stepen i jačinu datih obilka erozije.
     Godine 1959. prostor Đavolje Varoši je stavljen pod zaštitu države dok je 1995. godine je oko 70 ha proglašeno za prirodno dobro od izuzetnog značaja.
 
Autor: Velebit Saša; turistickiblogg.blogspot.com
Foto: Google slike

Najnovije

reklama banija

budihuman